1. Opće informacije.
Dana 25. rujna 2024. stupa na snagu dio odredaba Zakona od 14. lipnja 2024. o zaštiti zviždača (Ur. l. 2024., točka 928.) (u daljnjem tekstu: "djelovati"") o provedbi Direktive (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju kršenje prava Unije od 23. listopada 2019. (SL EU br. 305, str. 17.). Zbog složenosti propisa i njihove opsežnosti, članak će biti ograničen na najvažnije informacije koje su bitne za poduzetnike u smislu propisa koji stupaju na snagu s navedenim datumom, stoga će se naši komentari odnositi samo na tzv. nazvao interna izvješća.
U organizacijske svrhe potrebno je razjasniti temeljne pojmove posebno definirane u Zakonu. Prvi je "interno izvješće", koji je temeljem čl. 2 boda 16. Zakona je usmeno ili pisano priopćavanje pravne osobe obavijesti o povredi zakona. "Pravna osoba" je pak privatni ili javni subjekt, dok se pod pojmom privatnog subjekta – što je važno za poduzetnike – podrazumijeva fizička osoba koja obavlja djelatnost, pravna osoba (uključujući društva s ograničenom odgovornošću, jednostavna dionička društva i dionička društva) ili subjekt organizacijski subjekt bez pravne osobnosti kojemu je zakonom priznata poslovna sposobnost (uključujući generalna društva, profesionalna društva, komanditna društva, komanditna društva), ili poslodavac, ako nisu javne osobe.
Na početku treba napomenuti da se obveza provedbe postupka internog izvješćivanja do 25. rujna 2024. odnosi na pravne osobe za koje je na dan 1. siječnja odnosno 1. srpnja pojedine godine najmanje 50 ljudi. Odredbe Zakona jasno govore da navedeno ograničenje uključuje zaposlene koji rade u punom radnom vremenu ili osobe koje obavljaju poslove uz naknadu po osnovi koja nije iz radnog odnosa, neovisno o osnovi radnog odnosa. To znači da do gore navedenog Ograničenje od 50 osoba u načelu će uključivati i osobe koje za poslodavca obavljaju poslove temeljem građanskopravnih ugovora, kao što su ugovor o suradnji, ugovor o mandatu ili ugovor o određenom poslu.
Također valja istaknuti da su povrede zakona koje zviždači mogu prijaviti prema odredbama Zakona taksativno navedene u čl. 3. Zakona i uključuju povrede kao što su, između ostalog: u pogledu korupcije, sigurnosti proizvoda, zaštite okoliša, javnog zdravlja, javne nabave, usluga, proizvoda i financijskih tržišta. Stoga neće svaka prijava biti obuhvaćena internim postupkom prijave, već samo ona koja se mogu klasificirati kao kršenje zakona obuhvaćena zakonskim katalogom. Dakle, prijavitelj neće uvijek dobiti status zviždača te će biti obuhvaćeni zaštitom predviđenom odredbama Zakona.
2. Interni postupak izvješćivanja.
Članak 25. odjeljak 1. Zakona navedeni su minimalni uvjeti i sadržaj koji treba imati obvezan postupak za provedbu interna izvješća. Posebno treba napomenuti da poduzetnik treba odrediti unutarnju organizacijsku jedinicu ili osobu unutar organizacijske strukture ovlaštenu za primanje internih obavijesti. Zakonodavac također dopušta prijenos tih poslova na vanjski subjekt. Procedura internog izvješćivanja također treba detaljno opisati metode prijenosa internih izvješća, koja mogu biti usmena ili pismena. Ne postoji obveza da se u postupku predvidi oba ova načina.
Usmene podneske može se izvršiti telefonom ili elektroničkim sredstvima komunikacije. Usmena prijava treba biti dokumentirana uz pristanak zviždača. Dokumentacija može biti u obliku snimke razgovora ili potpunog i točnog prijepisa razgovora. Prijave putem nesnimljene linije treba potvrditi u obliku izvješća o razgovoru. Također, usmeno izvješće, na zahtjev zviždača, može se podnijeti na izravnom sastanku koji se treba održati u roku od 14 dana od dana primitka zahtjeva u vezi s izvješćem. Izvješća tijekom sastanka također treba dokumentirati snimanjem razgovora ili pripremom zapisnika sa sastanka.
U slučaju pisanih prijava, odredbe Zakona predviđaju samo mogućnost izrade takve prijave u papirnatom ili elektroničkom obliku. Sukladno propisima, u praksi se takva izvješća mogu izraditi, primjerice, slanjem elektroničke pošte na namjensku e-mail adresu. Zahtjev u papirnatom obliku može se podnijeti, npr. tako da se dokument koji sadrži zahtjev ubaci u kutiju koja se nalazi na radnom mjestu posebno postavljenu za tu svrhu. Propisi u tom pogledu ostavljaju određenu slobodu, no važno je zapamtiti da način prijave koji je naveden u određenoj organizaciji treba zadovoljiti zakonske zahtjeve, posebice one koji neovlaštenim osobama onemogućuju utvrđivanje identiteta zviždača.
Privatna osoba treba imenovati organizacijsku jedinicu ili ovlaštenu osobu za poduzimanje naknadnih radnji. U ovom slučaju nije moguće imenovati vanjsko tijelo. Također je dopušteno da osoba ili organizacijska jedinica ovlaštena za poduzimanje naknadnih radnji bude ista osoba ili organizacijska jedinica ovlaštena za primanje internih izvješća, pod uvjetom da ta osoba ili organizacijska jedinica osigurava nepristranost.
Treba naglasiti da je, prema važećem tekstu pravilnika, postupak ne mora osigurati anonimnu prijavu, a to je samo opcija za poslodavca. Međutim, potrebno je da, sukladno čl. 8 odjeljak 1. Zakona, osobni podaci zviždača na temelju kojih se može utvrditi njegov identitet nisu bili podložni davanju neovlaštenim osobama, osim ako zviždač, odnosno osoba koja je prijavila povredu, pristane na davanje tih podataka.
Praćenje označava svaku radnju koja se poduzima kako bi se razjasnila valjanost prijave i spriječilo kršenje prava koje je predmet prijave.
3. Zaštita zviždača.
Važan element Zakona je mehanizam zaštite zviždača. Članak 11. Zakona izričito navodi zabranu odmazde prema zviždačima. Zaštita zviždača može se razlikovati ovisno o bilo da je zviždač zaposlenik ili druga osoba. Neprihvatljivo je, između ostalog, odbijanje zasnivanja radnog odnosa sa zviždačem, prestanak ili raskid radnog odnosa, smanjenje iznosa naknade i sl. Detaljan popis zabranjenih radnji predviđen je čl. 12 odjeljak 1. Zakona. Istodobno, u slučaju odmazde, zviždač ima pravo tražiti naknadu štete u iznosu koji nije manji od prosječne mjesečne plaće u nacionalnom gospodarstvu u prethodnoj godini.
Štoviše, kazneno odgovara osoba koja u namjeri da drugu osobu spriječi u prijavljivanju, spriječi ili znatno oteža tu osobu u tome. Poduzimanje mjera odmazde prema zviždaču i otkrivanje identiteta zviždača protivno odredbama Zakona također podliježu kaznenim sankcijama.
Treba napomenuti da Zakon također predviđa: zaštita za pomagače u podnošenju izvješća i osobe povezane sa zviždačem. Stoga se Zakonom proširuje popis osoba zaštićenih od osvete na osobe koje bi takve radnje mogle biti suočene u vezi s radnjama koje se poduzimaju radi omogućavanja prijave povrede, suradnike zviždača te osobe bliske zviždaču, među ostalima : članova njegove obitelji.
4. Završne napomene.
Kao što je navedeno na početku, odredbe Zakona o obvezi provedbe postupka internog izvješćivanja stupaju na snagu 25. rujna 2024. Propuštanje postupka ili provedba postupka koji ne ispunjava zakonske uvjete, sukladno čl. . 58. Zakona, podliježe novčanoj kazni. Odredbom čl. 58. Zakona u tom smislu nije precizan i u ovom trenutku nije sasvim jasno kako će ga tumačiti mjerodavna tijela državne uprave i opći sudovi. Iznos novčane kazne predviđen odredbama Zakona o radu ograničen je na 45.000,00 PLN. Zauzvrat, kazna predviđena Kaznenim zakonom može iznositi do milijun zlota.
Ako se interni postupak prijave ne provodi, ne može se isključiti mogućnost da bi takav propust mogao biti od interesa za Nacionalnu inspekciju rada.
Svakako ćemo se vratiti na to kako će ovaj zakon funkcionirati u praksi.
Autor:
Maciej Oczkowski – odvjetnik
Ovaj unos sadrži opće informacije o pravnom pitanju o kojem se raspravlja. Ne predstavlja pravni savjet ili rješenje za određeni slučaj ili pravni problem. Zbog jedinstvenosti svakog činjeničnog stanja i promjenjivosti pravnog statusa, preporučamo da pravni savjet potražite u našem odvjetničkom uredu.