Godina 2025. donosi nove izazove za poduzetnike koji proizlaze iz Zakon od 26. travnja 2024. o osiguravanju usklađenosti sa zahtjevima za dostupnost određenih proizvoda i usluga od strane poslovnih subjekataGlavni dio njegovih odredbi stupa na snagu 28. lipnja. Zakonom se provodi Direktiva EU 2019/882 o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i robe od 17. travnja 2019. U nastavku objašnjavamo koje promjene očekuju poduzetnike i na koga utječu.
- Ciljevi novih propisa.
Zakon o pristupačnosti uvodi propise s dva glavna cilja. Prvo, cilj mu je olakšati protok robe i usluga između država članica usklađivanjem zahtjeva za pristupačnost, što ima za cilj povećati njihovu ponudu i dostupnost. Drugo, cilj mu je osigurati lakši pristup ključnim proizvodima i uslugama uvođenjem pravnih strogih mjera.
Propisi se primjenjuju na odabrane sektore, kao što su nove tehnologije, bankarstvo, platne usluge, računalni hardver, softver, e-knjige, pametni telefoni i e-trgovina.
Obveze koje proizlaze iz Zakona o pristupačnosti primjenjuju se na određene skupine poduzeća. Općenito govoreći, trebali bi ih se pridržavati. proizvođači, uvoznici, distributeri proizvodi navedeni u Zakonu, kao i pružatelji usluga – u vezi s uslugama navedenima u Zakonu.
Područje primjene propisa definirano je člankom 3. Zakona – obuhvaća specifične proizvode i usluge, uglavnom povezane s novim tehnologijama i „osjetljivim“ sektorima. Međutim, neće svaki poduzetnik biti obvezan napraviti promjene – ključni je faktor je spada li njihovo poslovanje u područje primjene Zakona i ne podliježe li nabrajanju izuzeća.
Sukladno članku 4. Zakona, odredbe se ne primjenjuju na mikropoduzetnike (čak i ako njihove aktivnosti spadaju u područje primjene Zakona), kao ni na određene usluge, npr. one vezane uz karte, geoportale, javni prijevoz i lokalni prijevoz putnika.
- Razumijevanje "pristupačnosti"
Ovaj koncept definiran je u članku 5. točki 4. Zakona. Prema ovoj odredbi, „pristupačnost“ je značajka proizvoda ili usluge koja omogućuje njegovu upotrebu osobama s posebnim potrebama (npr. invaliditetom) na ravnopravnoj osnovi s drugim korisnicima. To se postiže tzv. univerzalni dizajn, tj. prilagođavanje proizvoda od nule potrebama svih korisnika, poboljšanja trebaju biti racionalan, što znači da promjene moraju biti u skladu s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom, bez pretjeranog opterećenja za poduzetnika.
Nažalost, nejasna formulacija korištena u Zakonu može dovesti do poteškoća u tumačenju. U praksi će mnogo toga ovisiti o tumačenju upravnih tijela i sudske prakse, što može stvoriti nesigurnost za poduzeća.
- Nove obveze za poduzetnike
Odgovornosti se razlikuju ovisno o ulozi poduzetnika.
Najširi raspon odgovornosti dodijeljen je proizvođači (Članak 7. i dalje), koji su, između ostalog, obvezni osigurati usklađenost proizvoda sa zahtjevima pristupačnosti (npr. terminali – članak 9.), provesti ocjenjivanje sukladnosti (Članak 23.) i pružiti odgovarajuće informacije potrošačima (Članak 26.).
S druge strane pružatelji usluga (Članak 12.) mora osigurati da se informacije o ponuđenim uslugama pružaju na razumljiv način, korištenjem više od jednog osjetilnog kanala (npr. vida i sluha).
Uvoznici i distributeri (Članci 29.-30.) odgovorni su za osiguravanje da proizvodi ispunjavaju zahtjeve Zakona o pristupačnosti. Mogu se tretirati kao proizvođači ako uvedu proizvod pod vlastitom robnom markom ili ga modificiraju na način koji utječe na pristupačnost.
Neprecizni pojmovi poput „na način koji osigurava razumljivost“ mogu zakomplicirati primjenu odredbi, zahtijevajući posebnu pozornost poduzeća.
- Pritužba potrošača
Potrošači imaju pravo podnijeti pritužbu ako proizvod ili usluga ne ispunjavaju uvjete pristupačnosti. Pritužba se može podnijeti pismeno, usmeno (telefonom ili za evidenciju) ili elektronički, ako je poduzetnik naznačio takvu mogućnost.
Poduzetnik ima 30 dana za odgovor na pritužbu (60 dana za složene slučajeve). Neodgovaranje znači da se pritužba smatra opravdanom.
- Posljedice kršenja
U slučaju kršenja, Predsjednik PFRON-a ili neko drugo tijelo može:
- naložiti prilagodbu proizvoda/usluge zahtjevima Zakona,
- zabraniti uvođenje proizvoda na tržište ili pružanje usluge,
- naložiti povlačenje proizvoda s tržišta,
- naložiti obavještavanje potrošača o neusklađenosti.
Osim toga, poduzetnici mogu biti kažnjeni financijske kazne – do 10 puta prosječne plaće ili godišnjeg prometa od 10%, ovisno o opsegu kršenja i njegovom utjecaju na potrošače.
- Podsumowanie
Ustawa o dostępności to krok w stronę większej inkluzywności, ale także nowe wyzwanie dla przedsiębiorców. Dostosowanie się do przepisów wymaga nie tylko analizy zakresu działalności, ale też uważnego śledzenia interpretacji niejasnych regulacji. Warto już teraz zweryfikować, czy Państwa firma podlega nowym obowiązkom i podjąć kroki w celu ich realizacji, bo czasu do wejścia w życie zasadniczej części nowych regulacji pozostało niewiele czasu.
Wątpliwości związane z wejściem w życie nowych przepisów tzw. Ustawy o dostępności komentowaliśmy także dla Pulsu Biznesu z dnia 12 marca b.r. – osoby z wykupioną subskrypcją do internetowego wydania Pulsu Biznesu mogą zapoznać się z treścią całego artykułu tutaj:
https://www.pb.pl/ustawa-o-dostepnosci-firmy-beda-mialy-pod-gorke-1237749
autori:
Maciej Oczkowski – odvjetnik
Michał Wojtyczek – odvjetnik
Ova objava pruža opće informacije o raspravljanom pravnom pitanju. Ne predstavlja pravni savjet niti rješenje određenog slučaja ili pravnog problema. Zbog jedinstvene prirode svake činjenične situacije i promjenjivosti pravnog okruženja, preporučujemo da potražite pravni savjet od odvjetničkog društva.